Osvojili zlato i izbjegli vojsku, a onda je jedna fotografija razbjesnila cijelu državu

Južnokorejski fudbaleri ovog mjeseca su se okitili zlatom na Azijskim igrama nakon pobjede od 1:0 protiv Japana u finalu. Uz medalju je stigla i nagrada koju u Južnoj Koreji mnogi mladići mogu samo sanjati: izuzeće od obaveznog služenja vojnog roka.

Ipak, slavlje je ubrzo prešlo u skandal. Način na koji su pojedini igrači proslavili tu povlasticu izazvao je ogromno negodovanje javnosti, a vlasti sada razmatraju ukidanje izuzeća koje je prvobitno bilo zamišljeno kao nagrada sportistima koji donose čast naciji.

Prvi je iskrenošću iznenadio kapiten reprezentacije Lee Gi-hyuk. Vidno ushićen nakon finala, nije krio šta mu je zlato najviše značilo:

"Neću morati služiti vojni rok."

Defanzivac je dodao i da bi se, da njegova ekipa nije pobijedila, u vojsku morao javiti samo devet dana kasnije.

Vatru je dodatno rasplamsao Park Seung-soo, mladi napadač Newcastlea. Na društvenim mrežama objavio je fotografiju na kojoj se široko smiješi noseći nakrivljenu kapu koja se dobija prilikom otpusta iz vojske. Mnogi su to doživjeli kao ismijavanje svih koji služe vojni rok.

Park je fotografiju ubrzo uklonio i objavio izvinjenje na Instagramu:

"Želim se izviniti navijačima zbog fotografije koju sam objavio na društvenim mrežama odmah nakon finala. Iskreno mi je žao svima kojima je moj postupak bio neugodan. Odmah nakon utakmice jedan navijač na stadionu dao mi je kapu i stavio sam je. Bio sam preplavljen radošću što su sav trud i vrijeme koje smo uložili donijeli zlatnu medalju. Nisam dobro razmislio šta ta kapa znači. Nikada nisam imao namjeru ismijavati one koji služe vojni rok niti umanjiti njihovu žrtvu."

🚨 | 𝐏𝐀𝐑𝐊: “𝐈’𝐌 𝐒𝐎𝐑𝐑𝐘 𝐅𝐎𝐑 𝐓𝐇𝐄 𝐏𝐈𝐂𝐓𝐔𝐑𝐄, 𝐍𝐄𝐕𝐄𝐑 𝐌𝐄𝐀𝐍𝐓 𝐓𝐎 𝐌𝐎𝐂𝐊 𝐌𝐈𝐋𝐈𝐓𝐀𝐑𝐘 𝐒𝐄𝐑𝐕𝐈𝐂𝐄…”#NUFC’s Park Seung-soo has taken heat for an IG story he put up wearing an army hat after winning the gold medal that seemed to mock military… pic.twitter.com/Ym9qgp8s2y

— Joel Kim (@KNTFootball) October 4, 2026

Izvinio se i kapiten Lee, ali šteta je već bila napravljena. Jedan službenik upoznat s procesom regrutacije, koji je želio ostati anoniman, za AFP je objasnio zašto je reakcija javnosti bila tako žestoka:

"Ova kontroverza jasno je pokazala da se izuzeća od služenja vojnog roka počinju doživljavati kao nagrada, iako od njih svake godine korist ima tek nekoliko desetina ljudi. Kada se odabrani pojedinci otvoreno hvale svojim izuzećima kao da je riječ o nagradama, to simbolično pretvara služenje vojnog roka u kaznu za otprilike 180.000 mladića koji se svake godine pozivaju da služe domovini."

Da bi se razumjela težina skandala, treba znati koliko je vojni rok ozbiljna tema u Južnoj Koreji. Većina zdravstveno sposobnih muškaraca mora služiti od 18 do 21 mjesec. Dvije Koreje su tehnički i dalje u ratu, jer je sukob od 1950. do 1953. godine završen primirjem, a ne mirovnim sporazumom.

Sistem izuzeća uspostavljen je 1973. godine. Sportisti koji osvoje olimpijsku medalju ili zlato na Azijskim igrama, kao i umjetnici koji pobijede na određenim takmičenjima, mogu dobiti izuzeće zbog doprinosa nacionalnom ugledu i promociji kulture.

To ipak ne znači potpuno oslobađanje od obaveza. Oni koji ostvare pravo na izuzeće moraju proći tromjesečnu osnovnu vojnu obuku i odraditi 544 sata društveno korisnog rada u svojoj oblasti tokom 34 mjeseca.

Najpoznatiji primjer je Son Heung-min. Bivši kapiten Tottenhama izuzeće je osigurao nakon što je predvodio reprezentaciju do zlata na Azijskim igrama 2018. u Indoneziji. Tada je motive svojih saigrača komentarisao jednostavno:

"Umjesto da razmišljamo o tome, došli smo ovdje osvojiti ovaj turnir."

Ovaj put reakcija vlasti je bila brza. Južnokorejski ministar odbrane Kang Shin-chul obećao je postepeno smanjivanje povlastica, s krajnjim ciljem njihovog potpunog ukidanja. Fotografija jednog mladog napadača tako bi mogla promijeniti sistem koji traje više od pola stoljeća.

Profesor sa Univerziteta Hanyang Kim Seong-sheen smatra da rasprava pokazuje koliko se južnokorejsko društvo promijenilo:

"Sistem izuzeća uveden 1973. godine bio je proizvod vremena u kojem je uspjeh na međunarodnim sportskim takmičenjima bio usko povezan s nacionalnim ugledom."

Kako je dodao, više od 50 godina kasnije Južna Koreja se suočava sa smanjenjem broja vojnih regruta, komercijalizacijom sporta i sve glasnijim zahtjevima javnosti za pravednošću. U takvom društvu nakrivljena kapa i nekoliko neopreznih riječi bili su dovoljni da otvore pitanje koje dugo niko nije htio postaviti.